Objava: 22.1.2014
Edukativno- kreativne radionice srpskog jezika i ćirilice pohađam već drugu sezonu, jer mi se ovaj način učenja sviđa.
Imao sam želju da naučim srpski jezik, ćirilicu, književnost i da bolje upoznam kulturu i istoriju srpskog naroda.
U mojoj porodici nije niko iz Srbije zbog toga su mi srpski jezik i kultura još fascinantniji.
U našoj grupi je uvek zanimljivo, nema dosade i jedva čekam sledeći ponedeljak kada je vreme za novi čas na radionicama. Učiteljica Nada zna kako da nas motiviše, odnos među nama je opušten tako da svi učestvujemo u radu.
Naučila nas je već puno stvari. Sada možemo da pišemo mala i velika, štampana i pisana slova ćirilice. Uz njenu pomoć smo popravili govor i izgovor srpskog jezika, reči, upoznali smo mnoge srpske književnike i naučnike.
Sada znamo ko je reformisao srpski jezik i pismo koji su danas u upotrebi. Imamo i mnogo govornih nastupa i prezentacija, tako da vežbamo govor i jezik.
Pripemili smo i dosta seminarskih zadataka u kojima smo predstavili prirodne lepote Srbije, srpske pisce i naučnike.
Saznali smo sve o njihovom životu i radu ( pesme, priče). Pored toga posvetili smo pažnju i narodnim umotvorinama (zagonetke, poslovice, itd.) i događajima iz svakodnevnog života.
Autor: Simon Blaško
Objava: 22.1.2014
Mada sam osnovnu školu pohađala u Novom Sadu i ćirilicu znala dosta dobro, neka slova su ipak pomalo zaboravljena. Najteže mi je bilo da se prisetim Dž i Ž. Kada je predsednica AKUD Kolo, Vesna Bajić- Stojiljković, dala list da se upišemo u radionice srpskog jezika, ćirilice, običaja i tradicije upisala sam se među prvima. Želja za sticanjem novih znanja, a naročito znanja u vezi sa mojim maternjim jezikom i srpskom kulturom, je oduvek bila jaka.
Naše radionice se izvode ponedeljkom. Dogodi se da na poslu moram da radim malo duže pa neki put nemam vremna da se odmorim a ni da jedem, ali to mene ne sprečava da budem redovna na radionicama.
Tu je uvek naša nasmejana učiteljica Nada Čupković koja nas motiviše da što više čitamo i pišemo. Na svakoj radionici su i pesme, što me posebno raduje.
Teme naših radionica su i tradicija, velika književna imena, sam jezik i njegove specifičnosti. Do sada smo govorili o Vuku Stefanoviću Karadžiću, Jovanu Jovanoviću Zmaju, Momčilu- Momi Kaporu, Branku Ćopiću a ja se sada pripremam da predstavim život i delo velike srpske pesnikinje Desanke Maksimović. Zašto baš Desanka? Očarala me je svojom pesmom Strepnja ali i mnogim drugim. Njena najpoznatija pesma je Krvava bajka koju smo, sećam se, u osnovnoj školi morali da naučimo napamet.
Kada predstavljamo nekog književnika osim osnovnih podataka iz bigrafije navedemo njegova najznačajnija dela i po želji izaberemo odlomak ili pesmu i pročitamo.
Zaista je dosta zanimljivih stvari koje smo čuli ali i koje ćemo tek čuti.
Iskreno se nadam da će naše radionice trajati što duže i da će nam se pridružiti i drugi članovi AKUD Kolo ali i drugi zainteresovani.
Nataša Radešić, članica veteranske grupe AKUD Kolo i redovni učesnik kreativno- edukativnih radionica srpskog jezika u Kopru
Autor: Nataša Radešić
Рад са академског групом, коју углавном сачињавају студенти и средњошколци, је обогаћен продубљивањем знања о важним личностима српске књижевности, уметности и науке. Полазници ове групе доприносе раду сопственим ангажманом у виду истраживачког рада и припреме предавања другим учесницима на задате теме из области књижевности и језика компаративном методом и анализом.
Посебно треба истаћи изузетан напредак академаца у савлађивању ћириличког писма, како штампаних тако и писаних слова, као и њихову изузетну мотивисаност за укључивањем у наш програм рада. Група је проширена новим члановима, што нас посебно радује. Академци су изразили посебну жељу да сазнају нешто више о „живом“, колоквијалном језику средина (јужне Србије, Војводине, централне Србије), утицајима других језика (турцизми, англицизми и германизми у српском језику) као и о жаргонском језику тако да је један део наставе посвећен управо тим занимљивостима и карактеристикама.
Од изузетног значаја за упознавањем српског културног наслеђа, традиције, обичаја је свакако Крсна слава и обичаји везани за тај догађај тако да је доста пажње посвећено и том тако јединственом и специфичном догађају који је везан само и једино за српско културно наслеђе а све заокружено историјским подацима, чињеницама и догађајима.